{"id":6299,"date":"2022-01-19T09:34:24","date_gmt":"2022-01-19T08:34:24","guid":{"rendered":"http:\/\/mf.untz.ba\/?p=6299"},"modified":"2022-01-19T09:34:24","modified_gmt":"2022-01-19T08:34:24","slug":"obavijest-odbrana-zavrsnog-magistarskog-rada","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/mf.untz.ba\/?p=6299","title":{"rendered":"OBAVIJEST-odbrana zavr\u0161nog Magistarskog rada"},"content":{"rendered":"\n

kandidatkinja Meliha Memagi\u0107, BA ing. ma\u0161instva <\/strong>brani zavr\u0161ni magistarski rad pod nazivom:<\/p>\n\n\n\n

\u201eMogu\u0107nosti iskori\u0161tenja otpadne ugljene pra\u0161ine u svrhu dobijanja okolinski prihvatljivog goriva\u201c <\/strong><\/p>\n\n\n\n

pred Komisijom u sastavu:<\/p>\n\n\n\n

  1. Dr. sci. Indira Buljuba\u0161i\u0107, vanredni profesor <\/strong>na Ma\u0161inskom fakultetu Univerziteta u Tuzli \u2013 predsjednik<\/li>
  2. Dr. sci. Midhat Osmi\u0107, vanredni profesor <\/strong>na Ma\u0161inskom fakultetu Univerziteta u Tuzli \u2013 mentor i \u010dlan<\/li>
  3. Dr. sci. Ned\u017ead Ali\u0107, vanredni profesor <\/strong>na Rudarsko geolo\u0161ko gra\u0111evinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli \u2013 \u010dlan<\/li><\/ol>\n\n\n\n

    Za zamjenika \u010dlanova Komisija iz prethodnog stava ovog \u010dlana imenovan je  dr. sci. Izudin Deli\u0107, vanredni profesor<\/strong>, na Ma\u0161inskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.<\/p>\n\n\n\n

    Javna odbrana magistarskog rada odr\u017eati \u0107e se 26.01.2022. godine u 10,00 sati<\/strong> na Ma\u0161inskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
    Zavr\u0161ni magistarski rad se mo\u017ee pogledati u Sekretarijatu Ma\u0161inskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.<\/p>\n\n\n\n

    SA\u017dETAK<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Zemlje u kojima se kao glavni energent za proizvodnju energije koristi ugalj se u 21. vijeku suo\u010davaju sa poo\u0161travanjem okolinskih zahtjeva i postoje\u0107ih zakona, a sa ciljem provo\u0111enja mjera protiv klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja. Jedno od relevantnih pitanja za regije koje proizvode i koriste ugalj su problemi s ugljikovim gorivima i stvaranje otpada na koksno-hemijskim i rudarskim preduze\u0107ima. Koksna i ugljena pra\u0161ina predstavljaju jedan od takvih otpada veli\u010dine \u010destica od 0 do 1 mm. Otpad nepovoljno uti\u010de na atmosferski zrak, vodu, podzemlje, biljni i \u017eivotinjski svijet.<\/p>\n\n\n\n

    U vezi s ogromnom koli\u010dinom ugljenog otpada koja je formirana, potrebno je identificirati tehnike obrade istih. Pretvorba otpada u energiju nedavno je privukla veliku pozornost istra\u017eivanja kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama u razvoju. U literaturi danas dominiraju studije o pirolizi i rasplinjavanju ugljene pra\u0161ine, plastike i biootpada kao pojedina\u010dnih materijala za proizvodnju teku\u0107ih i plinovitih goriva. Iako \u010dvrsti otpad mo\u017ee sadr\u017eavati visoku hemijsku energiju, njihova primjena kao izvora goriva ograni\u010dena je njihovom prirodom, \u0161to podrazumijeva nisku energetsku vrijednost po jedinici zapremine, visoke tro\u0161kove prevoza i lo\u0161e osobine rukovanja. Briketiranje otpadnih materijala u \u010dvrsto gorivo potencijalno \u0107e prevladati ove izazove i omogu\u0107iti upotrebu otpada kao polaznih materijala za proizvodnju \u010dvrstih goriva. Briketiranje je postupak mehani\u010dke pretvorbe ugljene ili koksne pra\u0161ine u okrupnjena ili aglomerirana goriva sa ili bez veziva kako bi se dobilo kompaktno, izdr\u017eljivo i visokokvalitetno \u010dvrsto gorivo. Briketiranje smanjuje tro\u0161kove rukovanja, prevoza i skladi\u0161tenja i pove\u0107ava volumetrijske kalorijske vrijednosti pove\u0107anjem nasipne gusto\u0107e i smanjenjem sadr\u017eaja vlage.<\/p>\n\n\n\n

    U radu je opisano mjesto nastanka otpadne ugljene pra\u0161ine i biomase sa dva razli\u010dita pogona, zatim njeno izuzimanje u svrhu dobijanja ekolo\u0161ki prihvatljivog goriva. Nakon toga se pristupilo eksperimentalnom sa\u010dinjavanju briketa razli\u010ditih masenih udjela. Provela se metoda analiti\u010dkog prora\u010duna i pra\u0107enja pojedinih parametara koje uti\u010du na energetsku mo\u0107 goriva i emisione faktore. Nakon izra\u0111enih briketa, izvr\u0161ila se laboratorijska analiza istih te su se poredili rezultati dobijeni analiti\u010dkim putem sa rezultatima iz laboratorije. Na osnovu dobijenih rezultata zaklju\u010deno je da dobijeni briketi predstavljaju gorivo sa pozitivnim odnosom prema okoli\u0161u. Ovo istra\u017eivanje mo\u017ee poslu\u017eiti kao polazna osnova i dio budu\u0107ih istra\u017eivanja, a sve sa ciljem dobijanja briketa koji \u0107e zadovoljiti postavljene zakonske norme s jedne strane te doprinijeti stvaranju boljeg i za \u017eivot ugodnijeg okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

    Klju\u010dne rije\u010di: <\/em><\/strong>otpadna ugljena pra\u0161ina, biomasa, donja toplotna vrijednost, briketiranje, sagorijevanje, produkti sagorijevanja<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    kandidatkinja Meliha Memagi\u0107, BA ing. ma\u0161instva brani zavr\u0161ni magistarski rad pod nazivom: \u201eMogu\u0107nosti iskori\u0161tenja otpadne ugljene pra\u0161ine u svrhu dobijanja okolinski prihvatljivog goriva\u201c pred Komisijom u sastavu: Dr. sci. Indira Buljuba\u0161i\u0107, vanredni profesor na...<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":5903,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[13],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6299"}],"collection":[{"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=6299"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6299\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6300,"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/6299\/revisions\/6300"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/5903"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=6299"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=6299"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/mf.untz.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=6299"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}